Na samom kraju listopada, u jednoj od naših analiza budućeg vremena, istaknuli smo mogućnost da će dobar dio Europe uključujući i naše krajeve okusiti pravu zimu u prvoj dekadi polovici studenog, što se i ostvarilo.
Hladan zrak prvo je stigao do sjevera i sjeveroistoka te istoka Europe pa je na kraju prve dekade mjeseca bilo i obilnijeg snijega u Skandinaviji, zbog čega je Švedska dobila i brojne rekordere po visini snijega u studenom. U prijestolnici Stockholmu 10. studenog izmjereno je 39 cm snijega.
Od tada do danas hladni zrak se spuštao sve južnije te zahvaćao i zemlje na umjerenijim zemljopisnim širinama. Snježni pokrivač dobile su i zemlje srednje te zapadne Europe, uključujući Hrvatsku i susjedne zemlje.
Obilan snijeg pao je tijekom subote i nedjelje i u Rumunjskoj i Ukrajini. Izmjereno je preko 20 cm, a očekuje se da će ga biti i tijekom ponedjeljka.
Veći dio Europe je pod iznadprosječnom hladnoćom, a iznimka je samo krajnji jugoistok kontinenta
Velika hladnoća stigla je i u Aziju. Rekordne količine snijega pale su u protekla 4 tjedna na području Sibira i upravo je snijeg na tlu glavni razlog zbog čega se ti krajevi nalaze na udaru žestoke hladnoće uz prisustvo vrlo snažne anticiklone čiji je prognozirani tlak za ovaj tjedan čak 1060 hPa.
Na udaru hladnoće naći će se južni dio Rusije, Kazakstan, Mongolija i Kina, a u Sibiru temperatura može pasti i do -50°C! Temperature će biti niže od prosjeka i više od 20°C.
Snijeg na tlu na području Euroazije jedan je od preduvjeta za dobru zimu u Europi. Za sada mnogi parametri upućuju da prethodno izdane sezonske prognoze nisu točne i da bi moglo biti velikih iznenađenja.
Nakon što smo na koži osjetili malo zime u studenom, na redu je zatopljenje osjetno iznad prosjeka, ali bi se zima mogla vratii uskoro.
Ovo je bilo samo onako ukratko o situaciji na kartama i mogućnostima, a više detalja otkrit ćemo u jednoj od nadolazećih analiza idućih dana.
Foto: Bolot Bochkarev
